Ubukerarugendo muri Etiyopiya

Ubukerarugendo muri Etiyopiya bwagize 5.5% by'umusaruro rusange w'igihugu (GDP) mu mwaka wa 2006, wiyongereyeho 2% ugereranije n'umwaka ushize. Guverinoma yerekana umuhigo yahize wo guteza imbere ubukerarugendo binyuze mu bikorwa byinshi. Ubukerarugendo ni kimwe mu bigize gahunda yo kugabanya ubukene bwa Etiyopiya (PRSP), igamije kurwanya ubukene no guteza imbere ubukungu.

Incamake hindura

 
Urwibutso rw'abasirikare b'Abataliyani bishwe mu ntambara ya Adwa

Ahantu nyaburanga hashobora kuba harimo Icyegeranyo cya Etiyopiya cya parike yigihugu (harimo na Parike y’igihugu ya Semien ), hamwe n’ahantu h’amateka, nko mu mijyi ya Axum, Lalibela na Gondar, umujyi wa Harar Jugol ukikijwe n'inkike, Umusigiti wa Negash, muri Negash na Sof Omar .

Iterambere mu myaka ya za 1960, ubukerarugendo bwaragabanutse cyane mu myaka ya za 1970 na 1980 munsi ya Derg .Isubiranamo ryatangiye mu myaka ya za 90, ariko iterambere ryabujijwe no kubura amahoteri akwiye ndetse n’ibindi bikorwa remezo, nubwo hagenda hagaragara iyubakwa ry’amahoteri mato mato, amahoteri yisumbuyeho na resitora, ndetse n’ingaruka z’amapfa n’ihungabana rya politiki. [1]

 
Rubaksa footbridge kumurongo w'urugendo 16 muri Dogu'a Tembien
 
Ikirunga cya Dallol

Kimwe mu bintu bitera imbaraga n'ubwiyongera bw'ubucyerarugendo bw’ibidukikije, hamwe nubushobozi bukomeye bwo kwaguka muri Etiyopiya. Biteganijwe ko kugurisha ibicuruzwa byingendo bizakomeza kwiyongera, byerekana ko byiyongereyeho 7% muri mwaka wa 2006 kandi byari byarateganijwe ko mu mwaka wa 2007 biziyongeraho 5%. Igurishwa riterwa ahanini no kwagura inyungu mubikoresho by'ubucyerarugendo bw’ibidukikije, harimo ingendo zo kwidagadura, gukora ingendo zakure namaguru [2] hamwe na safari ugenda winjiza amafaranga menshi mubakoresha ingendo.

Inzu ndangamurage z'isi hindura

Etiyopiya ifite ahantu 9 h'umuryango w’abibumbye ishinzwe uburezi, ubumenyi n’umuco (UNESCO) ndangamurage ku isi : [3]

  • Amatongo ya Aksum
  • Amatorero yo mu rutare-Hewn i Lalibela
  • Fasil Ghebbi, Akarere ka Gondar
  • Harar Jugol, Umujyi W'amateka
  • Umuco wa Konso
  • Ikibaya cyo hepfo cya Awash
  • Ikibaya cyo hepfo ya Omo
  • Tiya
  • Pariki ya Simien

Ikinyagihumbi hindura

Ku ya 12 Nzeri 2007 niho hatangiye umwaka wa 2000 muri kalendari ya Etiyopiya . [4] Minisiteri y’umuco n’ubukerarugendo yishora mu mpaka zishingiye ku marushanwa y’ubwiza mu rwego rwo kwizihiza Ikinyagihumbi cya Etiyopiya. Bavuga ko minisiteri yananiwe kwishyura serivisi zamamaza ziva mu isosiyete ikorera mu Bwongereza muri Millenium Miliyoni, [5] [6] [7] [8] [9] [10]

Reba kandi hindura

  • Minisiteri y’umuco n’ubukerarugendo (Etiyopiya)
  • Urutonde rw'umurage w'isi muri Etiyopiya
  • Ibiruhuko rusange muri Etiyopiya

Amashakiro hindura

  1. Ethiopia country profile. Library of Congress Federal Research Division (April 2005). This article incorporates text from this source, which is in the public domain.
  2. https://link.springer.com/book/10.1007/978-3-030-04955-3
  3. "Properties inscribed on the World Heritage List: Ethiopia". UNESCO World Heritage Centre. Retrieved 11 August 2021.
  4. "Archives for: March 2009, 03 - nazret.com Merkato Blog". Nazret.com. Archived from the original on 2009-03-14. Retrieved 2011-04-02.
  5. "Miss Tourism Millennium attracts international contestants". Jimma Times. Archived from the original on 2011-07-13. Retrieved 2011-04-02.
  6. "Ethiopia's State Ministry for Culture and Tourism Corruption Scandal". Gadaa.com. 2009-03-14. Archived from the original on 2011-07-11. Retrieved 2011-04-02.
  7. "Archived copy". Archived from the original on 2008-01-01. Retrieved 2010-02-13.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)
  8. "Ethiopia fails to pay world pageant beauties their money". Ethiomedia.com. Retrieved 2011-04-02.
  9. "Gaas Mohamuda (Ethiopia)". Afdevinfo.com. 2006-04-18. Retrieved 2011-04-02.
  10. "www.meadna.com". www.meadna.com. Archived from the original on 2011-07-14. Retrieved 2011-04-02.